Reciklaža, bez sumnje, ima jako važnu ulogu u očuvanju prirodnih resursa. Medjutim, potrebne su edukacije i snažna regulativa kako bi se postigao zajednički pristup reciklaži.
Do tada, na nama je da deci približimo svet šuma, mora, reka i planina, svet koji se poštuje i voli. Želimo u deci probuditi svest o važnosti očuvanja prirode. Kako deci približiti pojam reciklaže i potrebu za očuvanjem prirodnih resursa pitali smo Milicu Končar iz Centra za zaštitu životne sredine.
Mamacom&ja: Kako deci pretškolskog uzrasta objasniti šta je otpad, a šta recikliranje?
Milica Končar: Otpad čine sve stvari koje ljudi odbace nakon što ih iskoriste. Kao na primjer papir koji uzmemo, skroz ispišemo i onda ga odbacimo. Ali samo zato što nam je papir ispisan i ne treba nam više, to ne znači da i dalje ne može da se koristi. Da stalno ne bi koristili nove stvari za pravljenje, kao što u ovom slučaju moramo sjeći drveće da napravimo novi papir i kako ne bi pravili puno smeća zato imamo reciklažu. Reciklaža znači da ćemo papir koji smo iskoristili sakupiti i od njega napraviti ponovno papir po kojem možemo pisati.
Mamacom&ja: Da li se razvrstavanje otpada primenjuje i gde na teritoriji RS?
Milica Končar: Sistem za razvrstavanje otpada u RS, po mom saznanju, postoji samo u dva naselja u Banja Luci. U jednom naselju se razdvajaju papir, karton i plastika od ostalog otpada, dok u drugom se odvaja i organski otpad.
Mamacom&ja: Ukoliko neko želi da razvrstava otpad a sistem komunalnog nije na tom nivou u sredini gde živi, kako izvesti? Da li imate neku ideju kako porodice koje žele da razvrstavaju otpad i pouče primerom svoju decu to mogu najlakše da sprovedu u delo?
Milica Končar: Imamo odličan primjer vrtića Maslačak iz naselja Petrićevca iz Banja Luke koji se našao u takvoj situaciji. U 2021. zajedno sa svojim kolegama ispred organizacije Centra za životnu sredinu radila sam na uspostavljanju sistem razdvajanja otpada u naselju Petrićevac. Nažalost nismo imali kapaciteta da radimo i sa ulicom gdje se nalazi vrtić Maslačak. Ipak oni su nas pozvali kod njih, gdje smo održali malu radionicu i donirali kante za razdvajanje i kompostere. Nakon toga oni su se aktivirali sa svojim komšijama iz ulice, gdje je bilo dosta zainteresovanih ljudi za razdvajanje otpada. Nakon toga obratili su se gradskom komunlnaom preduzeću koje je odlučilo da i njih uključi u sistem razdvajanja otpada. Koliko sam upoznata sistem još nije uspostavljen u njihovoj ulici, ali se nadamo da će biti ubrzo.
Tako da je najbolje podstaći zajednicu: ulica/komšije/naselje na inicijativu za razdajanje otpada kod nadležnih. To donosi stvarno najviše rezultata, a sam sistem i promjene sistema su toliko spore da ćemo ih teško dočekati ako se ne aktiviramo. Pored toga ono što samo može da se radi kod kuće jeste odvajati biološki otpad. Bilo šta biološko (ostaci iz kuhinje, lišće, grane, trava) je najgore bacati sa svim ostalim otpadom u kesu. Prvo velika je količina tog otpada. Na deponijama okruženo plastikom, metalom i ostalim ono se ne razgrađuje uopšte brzo, a i kad se razgradi onda nastaju zapaljivi gasovi. Preporuka za sve koji su u mogućnosti, da odvajaju biološki otpad i najpoželjnije da ga kompostiraju tj. od njega prave humus.
Mamacom&ja: Razvrstavanjem otpada donosi nam koje pozitivne rezultate?
Milica Končar: Osnovne prednosti razvrstavanja otpada jesu manje otpada na deponiji koja onda duže traje i manje zagađuje. Koristimo materijale koji se mogu koristiti više puta pa tako štedimo i ne koristimo nove materijale iz prirode. Tako da sa razvrstavanjem čuvamo prirodu od uništavanja i zagađenja, čuvamo je tako da za ljude je zdravija i ljepša okolina.
